Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu pokrenula je Međunarodna organizacija rada 2003. godine i obilježava se svake godine 28. travnja
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu pokrenula je Međunarodna organizacija rada i obilježava se svake godine 28. travnja, a u Hrvatskoj na taj dan obilježavamo i Nacionalni dan zaštite na radu po odluci Hrvatskog sabora od 01. lipnja 2007. godine.
Svjetski dan sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ima za cilj promicanje prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti na globalnoj razini. To je kampanja podizanja svijesti namijenjena usmjeravanju međunarodne pozornosti na veličinu problema i na to kako promicanje i stvaranje kulture sigurnosti i zdravlja može pomoći u smanjenju broja smrtnih slučajeva i ozljeda povezanih s radom.
Danas se ubrzano javljaju novi profesionalni rizici koji mogu biti uzrokovani tehničkim inovacijama ili društvenim ili organizacijskim promjenama, kao što su:
- Nove tehnologije i proizvodni procesi, npr. nanotehnologija, biotehnologija
- Novi radni uvjeti, npr. veća radna opterećenja, intenziviranje rada od smanjenja, loši uvjeti povezani s migracijom radi posla, poslovi u neformalnoj ekonomiji
- Novi oblici zapošljavanja, npr. samozapošljavanje, outsourcing, privremeni ugovori
Oni mogu biti šire prepoznati kroz bolje znanstveno razumijevanje, npr. učinci ergonomskih rizika na mišićno-koštane poremećaje. Osim toga na njih mogu utjecati promjene u percepciji važnosti određenih čimbenika rizika, npr. učinci psihosocijalnih čimbenika na stres vezan uz posao.
Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu
Svake godine Svjetski dan sigurnosti i zdravlja na radu ima posebnu temu koja se fokusira na određeni aspekt zdravlja i sigurnosti na radu. Ovogodišnja tema je: “Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu.”
Ova tema naglašava transformativni potencijal umjetne inteligencije i digitalnih tehnologija u poboljšanju standarda zdravlja i sigurnosti na radu na globalnoj razini.
Integracija naprednih tehnologija na radno mjesto nudi organizacijama širok raspon alata za poboljšanje sigurnosti i zdravlja. Neki od njih uključuju:
- Napredni roboti i automatizacija – Roboti mogu obavljati opasne zadatke, čime se smanjuje izloženost ljudi opasnim okruženjima. Na primjer, bespilotne letjelice koriste se za inspekcije u visokorizičnim područjima, smanjujući potrebu da radnici budu fizički prisutni u potencijalno nesigurnim uvjetima.
- Nosive tehnologije i IoT – Nosivi uređaji opremljeni senzorima mogu pratiti vitalne znakove i pokrete radnika u stvarnom vremenu. Ti se podaci mogu analizirati kako bi se otkrili znakovi umora ili nesigurnih položaja, omogućujući pravovremene intervencije za sprječavanje ozljeda.
- Virtualna i proširena stvarnost (VR i VAR) – VR i AR tehnologije pružaju impresivna iskustva obuke, omogućujući radnicima da se uključe u realistične simulacije opasnih scenarija bez stvarnog rizika. To poboljšava njihovu spremnost i odgovor na potencijalne opasnosti na radnom mjestu.
Izazovi umjetne inteligencije i digitalizacije
Iako su prednosti umjetne inteligencije i digitalizacije značajne uz njih se javljaju i izazovi koje je potrebno razmotriti i rješavati kako bi se osiguralo njihovo učinkovito i etično provođenje:
- Privatnost podataka i nadzor – Implementacija sustava umjetne inteligencije često uključuje opsežno prikupljanje podataka, što izaziva zabrinutost za privatnost zaposlenika. Zabilježeno je da slučajevi “bosswarea”, ili nametljivog softvera za nadzor, negativno utječu na mentalno zdravlje radnika, što dovodi do povećanog stresa i smanjene dobrobiti.
- Pretjerano oslanjanje i mentalno zdravlje – Ovisnost o alatima umjetne inteligencije može dovesti do preopterećenja informacijama, potencijalno opterećivanja radnika i pogoršanja njihove izvedbe i oporavka. Osim toga, pretjerano oslanjanje na AI može smanjiti društvene interakcije među zaposlenicima, utječući na suradnju i kulturu radnog mjesta.
- Premještanje poslova i nedostaci u vještinama – Automatizacija zadataka koje tradicionalno obavljaju ljudi izaziva zabrinutost oko sigurnosti posla i potrebe za ponovnim usavršavanjem. Radnicima može biti potrebna obuka za prilagodbu novim ulogama koje nastaju kao rezultat tehnološkog napretka.
- Zakonodavstvo i regulatorno okruženje – Regulatorni pristup umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji na radnom mjestu u EU se još razvija.
- Regulativni okvir AI – Akt o umjetnoj inteligenciji (Uredba (EU) 2024/1689 o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji) prvi je sveobuhvatni pravni okvir za umjetnu inteligenciju u svijetu. Cilj je pravila poticati pouzdanu umjetnu inteligenciju u Europi.
Novo izvješće ILO-a uoči Svjetskog dana sigurnosti i zaštite zdravlja na radu
Novo izvješće Međunarodne organizacije rada (ILO) istražuje kako umjetna inteligencija, digitalizacija, robotika i automatizacija preoblikuju sigurnost i zdravlje na radu na radnim mjestima diljem svijeta.
Digitalizacija i automatizacija transformiraju milijune radnih mjesta diljem svijeta, stvarajući snažne prilike za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu.
Izvješće, pod naslovom Revolucioniranje zdravlja i sigurnosti: Uloga umjetne inteligencije i digitalizacije na poslu, naglašava kako ove tehnologije u nastajanju poboljšavaju zdravlje i dobrobit radnika, dok istovremeno ukazuje na potrebu za proaktivnim politikama u rješavanju novih rizika.
Pružajući uvide u politike, prakse i studije slučaja iz stvarnog svijeta, ovo izvješće služi kao izvor za vlade, poslodavce, radnike i stručnjake za sigurnost i sigurnost na radu za snalaženje u razvoju digitalne sigurnosti na radu.
Izvor: Odgovorno.hr