Stvaranje poticajnog okruženja za djelovanje i razvoj organizacija civilnog društva jedan je od ključnih preduvjeta za ostvarivanje demokracije, te postizanje stabilnosti društvenoga i političkog uređenja svake države
Ideja zajedničke suradnje institucija državne vlasti i organizacija civilnog društva u donošenju i provedbi odluka koje su od značajnog interesa za ispunjavanje potreba građana, odnosno čitave društvene zajednice predstavlja osnovne postulate dobrog upravljanja i razvoja demokracije u suvremenim europskim državama. U zadnje vrijeme organizacije civilnog društva dobivaju sve više na značaju kao aktivni sukreatori javnih politika u rješavanju problema za opće dobro kako onih na razini države tako in a razini lokalnih zajednica, problema “običnih građana” u njihovim manjim sredinama koji otežavaju ostvarivanje njihovih prava i interesa. Stoga je u tu svrhu potrebno stvarati institucionalne i normativne uvjete za daljnji razvoj organizacija civilnog društva, a jedan od njih je i kroz Nacionalnu strategiju za stvaranje potencijalnog okruženja za razvoj civilnog društva. Naime, Nacionalna strategija je strateški document koji se sastoji od smjernica za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva (uključujući nositelje provedbe mjera s rokovima, izvore sredstava za provedbu planiranih mjera i aktivnosti, pokazatelje za mjerenje uspješnosti provedbe…) s ciljem unapređenja pravnog, financijskog i institucionalnog sustava podrške djelovanju organizacija civilnog društva, kao važnih faktora društveno – ekonomskog razvoja u RH, al ii ključnih dionika u oblikovanju i provedbi politika Europske Unije. Iako je Republika Hrvatska kao država članica Europske unije uspostavila institucionalne i zakonodavne okvire za djelovanje i razvoj organizacija civilnog društva, te donošenje Nacionalne strategije i provedbu njezinih ciljeva podupirući tako i stvaranje poticajnog okruženja za njihov rad, nakon isteka razdoblja njezina trajanja (2016. g) još uvijek nije usvojila novu Strategiju za daljnje vremensko razdoblje, ostavljajući tako djelovanje organizacija civilnog društva bez njihovog ključnog dokumenta na nacionalnoj razini. U razloge odugovlačenja tog postupka nećemo ulaziti, nego ćemo u nastavku teksta donijeti najznačajnije aspekte i smjernice Nacrta nove Strategije (ipak je bilo nekog pomaka).
Sama Strategija podijeljena je u nekoliko područja, te mjera i podmjera u sklopu njih, s ciljem kako poboljšati i unaprijediti postojeći sustav civilnog društva.
Područje: Institucionalni okvir za podršku razvoja civilnog društva
Institucionalni okvir u RH utemeljen je na četiri oblika institucionalne podrške koje čine Ured za udruge Vlade RH, Savjet za razvoj civilnog društva, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva i Zaklada kultura nova, dok ga u širem smislu čine i strateški i financijski okvir u kojem sudjeluju sva tijela državne uprave, uredi Vlade, javne institucije, kao i jedinice lokalne i područne samouprave.
Potrebno će biti provesti vanjsko vrednovanje postojećeg institucionalnog sustava, ten a temelju toga izraditi i provesti preporuke za poboljšanje djelovanja i unapređenje suradnje Ureda za udruge, Savjeta za razvoj civilnog društva i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i njezinih programa podrške razvoju civilnoga društva. Kako bi se osigurali mehanizmi i ojačala suradnja tijela državne uprave i organizacija civilnog društva neophodno će biti uspostaviti sustav kontakt osoba s civilnim društvom u tijelima državne uprave. No, pri tome bi se trebalo odrediti da tijela državne uprave budu involvirana u rad civilnog društva na način da na primjer predstavnici tijela državne uprave u Savjetu za razvoj civilnog društva budu istovremeno i kontakt osobe kako bi se postigla veća sinergija u procesu donošenja ključnih odluka, te iskazalo veće razumijevanje za potrebe civilnog društva. Takav način suradnje trebao bi biti obvezan a ne na deklaratornoj razini, odnosno da samim tijelima državne uprave bude prepušteno donošenje odluke o korištenju te mogućnosti.
Isto tako, stvoriti preduvjete za ujednačeniji razvoj organizacija cvilnog društva u svim djelovima RH, te u tu svrhu poboljšati postojeću infrastrukturu na lokalnim i regionalnim razinama. Jedan od načina je kroz poticanje osnivanje Savjeta na lokalnim razinama. Naime, do sada je temeljem razvoja suradnje između lokalnih vlasti i organizacija civilnog društva u razvijanju i provedbi javnih politika na lokalnim razinama nekoliko gradova potpisalo Povelju o suradnji, te je osnovano nekoliko gradskih i županijskih savjeta za razvoj civilnog društva. Pozitivan je primjer Krapinsko – zagorska županije, prve županijske strategije za razvoj civilnog društva. Nastaviti programe izobrazbe državnih i lokalnih službenika, te jačanje kapaciteta tijela nadležnih za registraciju i nadzor nad djelovanjem organizacija civilnog društva. U tom kontekstu potrebno je usmjeriti pažnju da tijela državne uprave budu više upoznata s načinom funkcioniranja organizacija civilnog društva, njihovom djelovanju, kapacitetima, ograničenjima is l., a što će rezultirati uspješnijom zajedničkom suradnjom u provedbi javnih politika.
Uspostavljen kriterij dodjele prostora u državnom i vlasništvu lokalnih i područnih jednica na korištenje organizacijama civilnog društva aktivnije se primjenjivati u sljedećem razdoblju prilikom provedbe javnog natječaja za dodjelu nekretnina na korištenje organizacijama, uz provođenje revizije dosadašnjeg korištenja prostora u vlasništvu RH od strane organizacija civilnog društva. U praksi su učestale situacije dodjeljivanja gradskih/općinskih javnih prostora organizacijama civilnog društva temeljem samovoljne odluke gradonačelinika/načelnika općine bez provedbe javnog natječaja.
Podupirati provedbu istraživanja u područjima od važnosti za razvoj civilnoga društva u RH s drugim državama. Ta istraživanja trebaju ispitivati standarnizirane nezavisne varijable kojima se mjeri razina razvijenisti civilnog društva u Hrvatskoj.
Osigurati učinkovito programiranje, provedbu i praćenje provedbe program ai projekata organizacija civilnog društva financiranih iz fondova i programa EU, ka oi sufinanciranje, predfinanciranje i međufinanciranje projekata koje se financiraju iz Fondova EU.
Veliki broj organizacija ne raspolaže dovoljnim personalnim i financijskim kapacitetima za pisanje projektih prijava i provedbu cijelokupnih procesa za apliciranje na europske projekte, te je u tom segmenutu nužno osigurati daljnju edukaciju za stjecanje potrebnih stručnih vještina i kompetencija zaposlenika, koje su prijeko potrebne organizacijama za provedbu programskih projekata i ciljeva. Novi informacijski sustav bit će kompatibilan s postojećim sustavima – potporaplus.hr i financijskepodrske.hr, a dodatno će obuhvatiti mogućnost da davatelji sredstava putem sustava mogu provoditi cijelokupne natječajne postupke, pratiti provedbu i izvještavanje, analizirati podatke iz provedbe projekata kao podlogu za utvrđivanje budućih prioritetnih područja financiranja i rješavanja problem ai potreba u suradnji s udrugama i dr organizacijama civilnog društva.
Područje: Civilno društvo i sudionička demokracija
Unaprijediti sustav stručnog osposobljavanja državnih i lokalnih službenika za suradnju s organizacijama civilnog društva i to kroz uključivanje službenika u neformalne obrazovne programe koje razvijaju i provode organizacije. Osigurati financijska sredstva za programe i projekte organizacijama u kojima se potiče razvoj neformalnih obrazovnih programa.
I dalje kontinuirano provoditi i unapređivati savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata. Osim provedbe na nacionalnoj razini uspostaviti i internetske sustave e- savjetovanja u donošenju odluka na lokalnoj i regionalnoj razini (građani i organizacije najbolje poznaju potrebe i probleme lokalne zajednice). Omogućiti e-savjetovanje na mobitelima i tabletima s ciljem veće participacije mlađe skupine korisnika koji koriste taj način komunikacije. Unatoč tome što je organizacijama omogućeno aktivno sudjelovanje u kreiranju zakonskih propisa kojima se oblikuju javne politike njihova uloga u tom cijelom procesu ne bi trebala ostati samo na deklaratornoj razini, mego bi se više trebali uvažavati njezini konstruktivni prijedlozi u izradi zakonskih normi za unaprijeđenje dijelovanja organizacija civilnog društva, a time i čitavog sustava u cjelini (imajući na umu da organizacije najbolje poznaju problematiku funkcioniranja sustava civilnog društva te potrebe korisnika, što često kreatori politika zaboravljaju).
Aktivnije raditi na uvođenju novih modela medijske eksponiranosti kao npr. uvođenje posebnih specijaliziranih emisija na tv javnim servisima i javnim postajama s ciljem bolje promocije samih organizacija, pružanje informacija o njihovom radu, funkcioniranju, a nadasve dobrobitima za potrebe građana i razvoj društvene zajednice. Također, unaprijediti i promovirati aplikaciju UdrugeInfo između organizacija i građana.
Osigurati uvjete za daljnji razvoj prakse volontiranja s obzirom da je volontiranje kao oblik građanskog sudjelovanja i dalje nedovoljno zastupljen i vrednovan.
Područje: Osnaživanje uloge organizacija civilnog društva za društveno – ekonomski razvoj
S obzirom da je određenoj skupini građana zbog loših ekonomskih uvjeta otežano ostvarivanje prava na pravnu pomoć, a samom time i ostvarivanje učinkovite pravne zaštite, organizacije civilnog društva koje se bave pružanjem besplatne pravne pomoći uključile su se u rješavanje te problematike. Stoga će biti neophodno i dalje osiguranje održivosti besplatne pravne pomoći, kroz stabilno programsko dugoročno financiranje takvih organizacija.
Osigurati financiranje inovativnih partnerskih projekata privatnog sektora, društvenih poduzetnika i organizacija civilnog društva putem raspisivanja javnih natječaja za provedbu projekata.
Uzimajući u obzir značajni potencijal organizacija civilnog društva za razvijanje novih modela društveno – ekonomskog razvoja potrebno je povećati njihovu ulogu u provedbi politike zapošljavanja i to posebice za ranjive skupine kroz mjere aktivne politike zapošljavanja. Često se zanemaruje da su same organizacije poželjni poslodavci u kojima se omogućuje stjecanje određenih znanja i vještina, a samim time i prilika za stručno usavršavanje. Unapređivati sustav praćenja zapošljavanja u organizaciji kroz financijska izvješća, te godšnji statistički izvještaj Državnog ureda za statistiku. Također, učinkovitije promovirati doprinos organizacija zapošljavanju kroz provedbu projekata i programa usmjerenih povećanju zaposlenja, posebice socijalno iskljućenih i marginaliziranih skupina na otocima i slabije razvijenim područjima.
Područje: Djelovanje i daljnji razvoj civilnog društva u međunarodnom kontekstu
U narednom vremenskom razdoblju potrebno će biti jačati kapacitete organizacija civilnog društva za sudjelovanje u programima međunarodne razvojne suradnje, i to kroz osiguravanje kontinuiranih i stabilnih izvora financiranja programa i projekata u tom području. Tu će biti važno staviti naglasak in a promicanje tkz. hrvatskog modela podrške razvoju civilnog društva, pružanju socijalnoh usluga i promicanja aktivnog građanstva kao dugoročno značajnih čimbenika u jačanju demokracije i raqzvoju društva. Isto tako, osigurati daljnje uključivanje organizacija civilnog društva u osmišljavanje i provedbu prioriteta definiranih Nacionalnom strategijom međunarodne razvojne suradnje, te ih poticati da postanu ravnopravni akteri u međunarodnoj razvojnoj suradnji.
Zaključno
Navedene mjere za unapređenjem djelovanja i razvoja civilnog društva trebale bi se provoditi u praksi u što većoj mjeri kako Nacionalna strategija ne bi ostala samo na papiru. Naime, potrebno je podići veću razinu transparentnosti cijelog sustava, posebice više pažnje usmjeriti na manje organizacije civilnog društva , udruge, koje česti budu zanemarene posebice u financijskom smislu od strane institucija vlasti, a koje zapravo jedino kroz taj način organiziranja pokušavaju riješiti krucijalne probleme građana/korisnika, lokalne zajednice zanemarene od centralne države. Omogućiti edukaciju zaposlenicima udruga za stjecanje dodatnih stručnih znanja i vještina posebice u dijelu koji se odnosi na privlačenje sredstava iz EU fondova, s obzirom da je to za njihovu financijsku konstrukciju od izimnog značaja, a s druge strane će se omogućiti realizacija projekata i programa koji su od društvenog značaja. S obzirom na određeni stupanj nepotizma i u neprofitnom sektoru reducirati financiranje sredstava iz javnih izvora organizacijama koje zapravo i ne provode nikakve projekte za dobrobit društvene zajednice. Nadasve, povećati svijest građana o značaju organizacija civilnog društva i njihovom djelovanju kroz jaču medijsku zastupljenost i promociju, a što će utjecati i na promjenu percepcije građana o samim organizacijama koji zapravo i ne provode nikakve projekte za dobrobit društvene zajednice.
Nadasve, povećati svjest građana o značaju organizacija civilnog društva i njihovom djelovanju kroz jaču medijsku zastupljenost i promociju, a što će utjecati in a promjenu percepcije građana o samim organizacijama. U sadašnjim okolnostima udruge su u većini slučajeva zapravo postale kolektiv institucija vlasti, a što nije njihova temeljna zadaća.
Izvor: časopis Udruga.hr