Hrvatski savez udruga invalida rada uputio je Prijedlog za iniciranje hitne izmjene članaka Zakona o gradnji
Broj: 56/22
Zagreb, 08. ožujka 2022. godine
Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
Predmet : Prijedlog za iniciranje hitne izmjene članaka 12., 16., 54. i 137., 167 st.1 t.5 Zakona o gradnji (NN br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19)
Poštovani,
Obraćamo Vam se inicijativom za hitnu izmjenu i dopunu Zakona o gradnji, i usklađivanje s čl.3, čl.4 i čl. 9.-Pristupačnost- Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom i obvezama propisanih u Direktivi EU 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL.L. br. 151, od 07. lipnja.2019. godine).
Zaključne primjedbe i preporuke UN Odbora za prava osoba s invaliditetom o Inicijalnom izvješću Republike Hrvatske o provedbi Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom: „Odbor je zabrinut zbog toga što je pristup zgradama, mjestima, prijevozu te informacijama i komunikaciji još uvijek dosta loš, posebno izvan područja glavnoga grada. Odbor je zabrinut što se pristupačnost usko tumači u smislu fizičkog okruženja i prijevoza, dok su informacijske i komunikacijske usluge zanemarene. Preporuka je Odbora da država potpisnica pristupa pristupačnosti u odnosu na zgrade, mjesta i prijevoz te pristupačnosti informacijskih i komunikacijskih usluga na način kako je navedeno u općem komentaru Odbora br. 2 (2014.) i donese planove za poboljšanje pristupačnosti s jasno definiranim i realističnim rokovima i pokazateljima. Organizacije osoba s invaliditetom trebaju biti uključene u planiranje i provedbu ovih planova. Nadalje je preporuka Odbora da se izdvajaju dostatni resursi za realizaciju pristupačnosti javnog i privatnog prijevoza.“
Članak 12. Zakona, sada glasi:
Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe
Članak 12.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. Posebno, građevine moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba smanjene pokretljivosti.
Predlažemo da se članak 12. Zakona izmjeni, tako da sada glasi:
Članak 12.
Građevina mora biti projektirana i izgrađena tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgoda ili oštećenja tijekom uporabe ili funkcioniranja, kao što su proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale. Građevine moraju biti projektirane i izgrađene vodeći računa o pristupačnosti i uporabi od strane osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti.
Članak 16. sada glasi:
Odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu
Članak 16.
(1) Ako se rekonstruira građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva.
(2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu.
(3) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za kulturu za građevinu iz stavka 1. ovoga članka, te po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za zaštitu od požara u oba slučaja ako se odstupa od temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara.
(4) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.
(5) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se uvjetovati određenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na odgovarajući način djelomice nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.
(6) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije upravni akt.
Predlažemo da se članak 16.st.2. Zakona izmjeni ,tako da sada glasi:
Odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu
Članak 16.
1) Ako se rekonstruira građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva.
(2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu.
(3) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za kulturu za građevinu iz stavka 1. ovoga članka, odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka, te po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za zaštitu od požara u oba slučaja ako se odstupa od temeljnog zahtjeva sigurnosti u slučaju požara.
(4) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.
(5) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se uvjetovati određenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na odgovarajući način djelomice nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.
(6) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije upravni akt. Tehnički propisi
Članak 54. sada glasi:
Članak 54.
(1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:
1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva zgrada i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
Predlažemo da se članak 54. st. 1. t. 2 . Zakona izmjeni, tako da sada glasi:
Članak 54.
(1) Izvođač je dužan graditi u skladu s građevinskom dozvolom, ovim Zakonom, tehničkim propisima, posebnim propisima, pravilima struke i pri tome:
1. povjeriti izvođenje građevinskih radova i drugih poslova osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za izvođenje tih radova, odnosno obavljanje poslova
2. radove izvoditi tako da se ispune temeljni zahtjevi za građevinu, zahtjevi propisani za energetska svojstva i osiguranja pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, i drugi zahtjevi i uvjeti za građevinu
3. ugrađivati građevne i druge proizvode te postrojenja u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima
4. osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom
5. gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
6. oporabiti i/ili zbrinuti građevni otpad nastao tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom
7. sastaviti pisanu izjavu o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine.
Uz navedeni članak 54. st.1. t.2. izmjena i dopuna pripadajućeg članka 167. st.1. t.5., - Prekršaji izvođača -
tako da sad glasi:
5. zbog propusta u građenju ne budu ispunjeni zahtjevi propisani za energetska svojstva i osiguranje pristupačnosti zgrade, osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (članak 54. stavak 1. podstavak 2.)
Članak 137. Zakona o gradnji sada glasi:
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Članak 137.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:
1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,
5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom
6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku
7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona i
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti
(3) Geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu na katastarskom planu izrađena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije.
Predlažemo da se članak 137. st. 2. Zakona izmjeni i nadopuni potpoglavljem 9., tako da sada glasi:
Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole
Članak 137.
(1) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine.
(2) Zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:
1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta
2. podatke o sudionicima u gradnji
3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,
5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom
6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku
7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona
8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti i
9. završno izvješće nadzornog inženjera o ispunjavanju temeljnog zahtjeva za građevinu, sigurnosti i pristupačnosti građevine za nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti, ako se zahtjev podnosi za zgradu javne i poslovne namjene, te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno –poslovne namjene.
(3) Geodetska snimka izvedenog stanja građevine je prikaz lomnih točaka građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru u GML formatu na katastarskom planu izrađena u elektroničkom obliku po ovlaštenom inženjeru geodezije.
O b r a z l o ž e nj e
Zakon o gradnji kao opći propis niti u jednom sadržaju odredbi članaka ne navodi pristupačnost građevina osobama s invaliditetom, kao rješenje nudi i navodi isključivo osiguranje pristupačnost građevina osobama smanjene pokretljivosti što je u suprotnosti s čl.3, čl.4 i čl. 9 –Pristupačnost-, Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom.
Na taj način revidira i negira postojanje Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom koji u čl. 1. glasi: ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način osiguranja nesmetanog pristupa, kretanja, boravka i rada osobama s invaliditetom i osobama smanjene pokretljivosti (u daljnjem tekstu: pristupačnost) u građevinama javne i poslovne namjene te osiguranja jednostavne prilagodbe građevina stambene i stambeno-poslovne namjene (u daljnjem tekstu: prilagodba).
Nadalje niti u jednom sadržaju odredbi članka nije propisana sankcija za propust nepridržavanja obveze osiguranja pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom, što je rezultiralo da u zgradama stambene i stambeno poslovne namjene, nažalost i novoizgrađenim zgradama imamo slučajeve potpune izolacije osoba s invaliditetom (nepostojanje rampe, lifta itd.), izgrađene stanove bez mogućnosti korištenja balkonskih prostora, toaleta i kupaonica, što je sve posljedica navedenog propusta, nepridržavanja propisa i elemenata pristupačnosti određenih Pravilnikom, koji nije do danas doživio primjenu (kao da ne postoji).
Nastavno izostanak osiguranja pristupačnosti građevina javno - poslovne namjene svrstava osobe s invaliditetom u drugu kategoriju stanovništva i predstavlja izravnu diskriminaciju u ostvarivanju njihovih elementarnih prava.
Navedenim izmjenama i dopunama članaka ostvarili bi se zakonski preduvjeti za poštivanje propisanih elemenata osiguranja pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i ostvarila potrebna inkluzija u društvo, i poštivanje temeljnih ljudskih prava.
Zaključno smatramo da uz potrebite izmjene i dopune Zakona o gradnji, ostvareni svi zakonski okviri, uz navedene međunarodne dokumente: Uredba (EZ) br.1107/2006 od 5 .srpnja 2006; Uredba EZ br.1371/2007 od 23. listopada 2007., Uredba EU br.181/2011 Europskog parlamenta i vijeća o pravima osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti u putničkom prometu, za trajno rješenje pune integracije osoba s invaliditetom u društvo, donošenjem Zakona o osiguranju pristupačnosti građevina, proizvoda i usluga osobama s invaliditetom.
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona, sadržana je u odredbama članka 3. i članka 58. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske (“Narodne novine broj 56/1990, 135/1997, 8/1998, 113/2000,124/2000, 28/2001, 41/2001, 55/2001, 76/2010, 85/2010, 5/2014), i Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Na znanje:
- Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
- Saborska zastupnica – Ljubica Lukačić
- Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
- Sabor Republike Hrvatske, Ured za zakonodavstvo, Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo
- Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske,
S poštovanjem,
Izvršni direktor Predsjednik
Leke Sokolaj, dipl.iur Ante Štulić, ing.