Broj: 29/23
Zagreb, 26. siječanj 2023. godine
MINISTARSTVO RADA,MIROVINSKOG SUSTAVA, OBITELJI ISOCIJALNE POLITIKE
Predmet: Prijedlog za iniciranje hitne dopune članaka Zakona o mirovinskom osiguranju
Poštovani,
Obraćamo Vam se inicijativom za hitnu izmjenu Zakona o mirovinskom osiguranju.
Naime, članak 87. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 119/2022) glasi:
Članak 87.
(1) Mirovinski faktor iznosi za:
1) starosnu mirovinu | 1,0 |
2) starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
3) starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja s punim radnim vremenom | 0,5 |
4) starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja tih osoba do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
5) starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
6) prijevremenu starosnu mirovinu | 1,0 |
7) prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
8) privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti | 0,8 |
9) invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti | 1,0 |
10) invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti | 0,8 |
11) invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada | 0,5 |
12) invalidsku mirovinu ostvarenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti | 0,6667 |
13) obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi: | |
– jedan član obitelji | 0,77 |
– dva člana obitelji | 0,88 |
– tri člana obitelji | 1,0 |
– četiri i više članova obitelji | 1,1 |
(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu i djeci odredi prema stavku 1. točki 13. ovoga članka, a roditeljima ostatak do 1,1. Ako bi udovici, odnosno udovcu i djeci s obzirom na njihov broj mirovinski faktor iznosio 1,1, mirovinski faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 1.0, a za roditelje 0,1.
(3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji i drugi članovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. točki 13. ovoga članka, a drugim članovima obitelji – ostatak do 1,1.
(4) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi određivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim članom obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za jednog člana obitelji.
(5) Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena određuje se sukladno stavku 1. točki 13. odnosno stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(6) Odredba stavka 1. točke 13. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na korisnike obiteljske mirovine koji pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju prema propisu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, ako je to za njih povoljnije.
Predlažemo da se članak 87. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju hitno izmjeni i dopuni t. 12. i t. 14. tako da sada glasi:
1) Mirovinski faktor iznosi za:
1) starosnu mirovinu | 1,0 |
2) starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
3) starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja s punim radnim vremenom | 0,5 |
4) starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba, prijašnjim propisima o pravima iz mirovinskog i invalidskog osiguranja vojnih osiguranika, o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske, o pravima djelatnika unutarnjih poslova, o pravima djelatnika na izvršenju sankcija izrečenih za kaznena djela, privrednih prijestupa i prekršaja ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja ili propisu o pravima profesionalnih vatrogasaca, koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja tih osoba do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
5) starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
6) prijevremenu starosnu mirovinu | 1,0 |
7) prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
8) privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti | 0,8 |
9) invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti | 1,0 |
10) invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti | 0,8 |
11) invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada | 0,5 |
12) invalidsku mirovinu zbog profesionalne neposobnosti za rad i invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
13) invalidsku mirovinu ostvarenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti, | 0,6667 |
14) invalidsku mirovinu ostvarenu zbog profesionalne nesposobnosti i innvalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti do polovice punog radnog vremena | 1,0 |
15) obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi: | |
– jedan član obitelji | 0,77 |
– dva člana obitelji | 0,88 |
– tri člana obitelji | 1,0 |
– četiri i više članova obitelji | 1,1 |
(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu i djeci odredi prema stavku 1. točki 13. ovoga članka, a roditeljima ostatak do 1,1. Ako bi udovici, odnosno udovcu i djeci s obzirom na njihov broj mirovinski faktor iznosio 1,1, mirovinski faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 1.0, a za roditelje 0,1.
(3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji i drugi članovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. točki 13. ovoga članka, a drugim članovima obitelji – ostatak do 1,1.
(4) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi određivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim članom obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za jednog člana obitelji.
(5) Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena određuje se sukladno stavku 1. točki 13. odnosno stavcima 2. i 3. ovoga članka.
(6) Odredba stavka 1. točke 13. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje na korisnike obiteljske mirovine koji pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju prema propisu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, ako je to za njih povoljnije.
Obrazloženje
Procjenjuje se da u Hrvatskoj kontinuirano nedostaje preko 60.000 radnika.
Hrvatski zavod za zapošljavanje navodi da je u periodu od siječnja do ožujka 2022. godine zaprimio 32.863 zahtjeva za radnim dozvolama stranih radnika, dok je izdano 18.263 pozitivnih mišljenja (prema podacima HZZ-a).
Iz svega navedenog vidljiv je i dalje veliki deficit radne snage.
Napredak gospodarstva nemoguć je bez odgovarajućih radnika, no i pri tome važno je voditi računa o kvaliteti, ne samo o kvantiteti. Svi sektori pate od nedostatka radne snage. Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više postaje ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga gospodarstva u cjelini.
Korisnik starosne mirovine, mirovine za dugogodišnjeg osiguranika, korisnik prijevremene mirovine koji je pravo na mirovinu ostvario prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, može uz mirovinu biti zaposlen najviše do polovine radnog vremena i primati punu mirovinu. Postupak ostvarivanja prava ovisi o vrsti mirovine.
Zaposlenik koji namjerava ostvariti starosnu mirovinu ili mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i raditi do polovine punoga radnog vremena može se dogovoriti s poslodavcem i izmijeniti ugovor o radu s punog na nepuno radno vrijeme te bez prekida radnog odnosa nastaviti raditi kod istog poslodavca sa smanjenim fondom sati.
Ako je odjavljen iz sustava osiguranja, može s bivšim ili s novim poslodavcem sklopiti ugovor o radu na nepuno radno vrijeme, najviše do polovine punoga radnog vremena i nastaviti primati mirovinu. Korisnik prijevremene mirovine koji namjerava raditi mora biti barem na jedan dan odjavljen iz sustava osiguranja, a nakon što sklopi novi ugovor o radu s nepunim radnim vremenom, ponovno ga se prijavljuje u osiguranje.
Korisnika invalidskih mirovina prema zadnjim podacima u Republici Hrvatskoj je 163 252.
U prosjeku invalidske mirovine iznose svega 2.200 kuna.
Korisnici invalidskih mirovina zbog profesionalne nesposobnosti i korisnici invalidskih mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti su osiguranici kojima zbog radnog iskustva, stečenog znanja, posebno iz razloga najmanjih iznosa mirovina, potrebno osigurati iste uvjete za ostvarivanje plače za rad s polovicom radnog vremena uz puni iznos mirovina.
Navedena je nadopuna u skladu s čl. 28. Konvencije UN o pravima osoba s invaliditetom
PRIMJERENI ŽIVOTNI STANDARDI SOCIJALNA ZAŠTITA
1. Države stranke priznaju pravo osobama s invaliditetom na odgovarajući životni standard za njih i njihove obitelji, uključujući odgovarajuću prehranu, odijevanje, stanovanje, kao i na stalno unaprjeđenje životnih uvjeta te će poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitile i promicale ostvarenje ovog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta.
2. Države stranke priznaju pravo osoba s invaliditetom na socijalnu zaštitu i na uživanje tog prava bez diskriminacije na osnovi invaliditeta, te će poduzeti odgovarajuće korake kako bi zaštitile i promicale ostvarenje ovog prava, uključujući i mjere u svrhu:
(a) osiguranja jednakog pristupa osoba s invaliditetom čistoj vodi i osiguranja dostupnosti odgovarajućih i financijski pristupačnih usluga, uređaja i drugih vrsta pomoći vezanih uz potrebe koje proizlaze iz invaliditeta,
(b) osiguranja pristupa osoba s invaliditetom, posebice žena, djevojaka i osoba starije životne dobi s invaliditetom, programima socijalne zaštite i programima smanjenja siromaštva,
(c) osiguranja pristupa državnoj pomoći osobama s invaliditetom i njihovih obitelji koje žive u uvjetima siromaštva kako bi podmirili izdatke vezane uz invaliditet, uključujući odgovarajuću obuku, savjetovanje, financijsku pomoć i povremenu pomoć u kući oko skrbi za osobu s invaliditetom,
(d) osiguranja pristupa osoba s invaliditetom javnim programima stambenoga zbrinjavanja,
(e) osiguranja ravnopravnoga pristupa osobama s invaliditetom programima i beneficijama vezanim uz mirovine.
Nastavno nadopuna je u skladu s čl. 56 i čl. 58 Ustava Republike Hrvatske i Zakona o suzbijanju diskriminacije.
Na znanje:
- Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom
- Saborska zastupnica – gospođa Ljubica Lukačić
- Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike
- Sabor Republike Hrvatske, Ured za zakonodavstvo,
- Zajednica saveza osoba s invaliditetom Hrvatske,
S poštovanjem,
Izvršni direktor Predsjednik
Leke Sokolaj, dipl.iur Ante Štulić, ing.
Ministarstvo rada mirovinskog sustava uputilo je odgovor na Inicijativu koju možete pročitati OVDJE.